Biser Jadrana – Park prirode Lastovsko otočje

KRATKA POVIJEST
Najstariji tragovi života otkriveni su u Rača špilji, te se kontinuitet života u može pratiti od ranog brončanog doba.
Slaveni i Neretljani naseljavaju ga već u 7. i 8. st., i uskoro su se toliko učvrstili i ojačali da su smetali sigurnosti mletačke plovidbe. Zato dužd Petar Orseolo II. osvaja otok i 998. potpuno uništava njegovo naselje, preživjeli stanovnici sele na novu lokaciju, današnje mjesto Lastovo. Lastovska povijest burna je, što je vidljivo iz čestog mjenjanja gospodara. U 11. i 12. stoljeću je pod Zahumljem. Na kraju 12. st. preuzimaju ga ugarsko – hrvatski kraljevi. U 13. st. je opet pod Zahumljem. 1252. g. ulazi u sastav Dubrovačke republike, koja mu 1310. g. odobrava komunalnu autonomiju i statut. Povod čestih buna seljaka u 16. i 17. st. je nezadovoljstvo postupcima dubrovačke vlastele. U 19. st. Lastovo se nalazi pod Francuzima, pa Englezima i na kraju pod Austrijom, pod kojom će ostati do 1918. g.
Rapalski ugovor dodijelio je Lastovo Italiji, pa će novi gospodar vladati do 1943. g. Nakon 1945. g., vlasti SFRJ su izgradile jake vojne baze na otoku i zabranile dolazak stranih gostiju. To je mnogo štetilo otoku u turističkom i gospodarskom razvoju, no proglašenjem Republike Hrvatske, Lastovo se razvija u oba smjera.
Hrvatski sabor je 29. rujna 2006. godine proglasio Park prirode ˝Lastovsko otočje˝.

ARHEOLŠKA ISKOPINA – STAROKRŠĆANSKA BAZILIKA SV. PETRA
Izduljenom lađom i zaobljenom apsidom usmjerena je prema istoku. Polukružna apsida je izvana učvršćena kontraforima. Iznutra uza zid je imala kamenu klupu koja je bila oslikana. Svetište je bilo ograđeno pregradom od tankih mramornih ploča, koje su bile udjenute u utore vitkih kamenih stupića od kojih su sačuvani samo ulomci. Također tu je bila sagrađena i kapelica. Nađeni su i ulomci prozora – mramorne rešetke prošupljene na šahovnicu. Ovakvim tipom gradnje smatra se da ova bazilika potječe iz 6. st. Zanimljivost je da je njezin ulaz bočno postavljen i k njemu se prilazilo iz narteksa, predvorja s trijemom na šest stubova u čijem je zapadnom uglu bio zidani grob. Sa južne strane je imala četiri prostorije od kojih su središnje bile u izravnoj obrednoj funkciji dok su u ugaonima nađeni sarkofazi i grobovi usječeni u stijenu.

ŽUPNA CRKVA SV. KUZME I DAMJANA
Župna crkva posvećena blizancima liječnicima Kuzmi i Damjanu bila je zborno mjesto lastovske zajednice. Spominje se već početkom 14. st. Današnja trobrodna crkva je rezultat barem dviju građevnih faza. Središnja lađa je iz druge polovine 15. st., a bočne lađe su dograđene u 16./17. st., što je vidljivo iz slikovitog pročelja koje ima tri odvojena krova i zabata ukrunjena sa tri zvonika u obliku preslice. Oni su tek podignuti u 18. st. u duhu gotike.
Uz apsidu crkve prigrađena je 1545. g. Sakristija, a neogotički zvonik je u cjelini postavljen 1942. g. od lastovskog kamena. Unutrašnjost crkve je ispunjena kamenim namještajem, slikama, te sakralnim predmetima. Uz ulaz u svetište nalaze se dva poluciborija. Na oltaru se nalazi dvojna ophodna ikona, sa jedne strane prikazana je Bogorodica, a sa druge raspeti Krist. Desni poluciborij podignut je u 16. st. Na oltaru je postavljena drvena slika Oplakivanja Krista. Veliko barokno platno Posljednjeg suda datira iz 17. st.
Glavni oltar je iz 17. st. sa oltarnom slikom lastovskih zaštitnika sv. Kuzme i Damjana.

TRIJEM NA PLOKATI
Na plokati pred župnom crkvom krajem 18. st. izgrađen je trijem, mjesto zasjedanja kneza sa sucima. Nekoć je tu stajala berlina – stup sramote s lancima kojima bi se vezivali kažnjenici. Nekoć su klevetnici bili kažnjavani stiskanjem jezika posebnim drvenim štipaljkama, a za oprost moralo se moliti ispred vrata župne crkve sa mlinskim kamenom obješenim o vrat.

LASTOVSKI FUMARI
Posebitost lastovske gradnje su fumari (dimnjaci) neobična i zanimljiva oblika. Takva gradnja daje naslutiti da su građeni kako bi se dokazala imućnost vlasnika kuće i naravno kako bi se razlikovali od drugih, jer ne postoji dva jednaka. Podsjećaju na minarete, iako se ne zna dali je to slučajnost ili kopija fumara iz sela Italije. Svaki novi fumar imao je veće dimenzije i čudnovatije ukrase, a Lastovci kao da su se natjecali sa svojim susjedima, pa su im se sa fumara ˝petavali˝ rogovi životinja, koji su ujedno služili i kao urok protiv zlih očiju.
Smatra se da je najstariji fumar, danas okružen divljim narančama, onaj u sklopu renesansne kuće obitelji Antica – Biza.

LASTOVSKI STATUT
Knjiga uredbi i običaja skupštine i općine otoka Lastova počinje zakletvom dubrovačke komune da će poštivati sve drevne običaje otočana koji su se dragovoljno predali komuni grada Dubrovnika. Knjiga je donesena za sve stanovnike otoka na javnom zboru naroda, u vrijeme lastovskog kneza Vlaha de Sorenta, uz potvrdu dubrovačkog kneza Bartolomea Gradeniga, 10. siječnja 1310. g. Skup od 30 odredbi koje je sadržavao prvi obrok Statuta donesen te godine, redoslijedom i rasponom predmeta uredbi, te samim stilom izlaganja, jasno opisuje radne i društvene odnose unutar otočne zajednice.

SVJETIONIK STRUGA
Svjetionik je sagrađen 1839. g. na rtu Struga na ulazu u uvalu Skrivena luka. Jedan je od najstarijih svjetionika na našoj obali, smješten na nadmorskoj visini od 70 metara na samom rubu strme litice.
Lastovsko podmorje krije i svjedočanstva brojnih antičkih brodoloma, otkriveno ih je 18 koji su djelom zaštićeni arheološki lokaliteti.

MORSKA FAUNA
Pronađeno je 330 vrsta beskralješnjaka, od kojih je 20 na popisu ugroženih vrsta.
Zahvaljujući obilju zooplanktona, podmorje Parka izuzetno je bogato koraljima, spužvama, te plaštenjacima. Velika atrakcija je endemični kameni ili hvarski koralj (Madracis pharensis), crveni koralj (Corallium rubrum), te razgranata gorgonija (Gerardia savaglia).
U zoni oscilacije plime i oseke žive razni morski puževi (nanari), te priljepci (lupari). Prate ih morski ježevi, te hobotnice i sipe.
Zaštitni znak hridasta dna lastovskog akvatorija kolonije su brkatog jastoga, hlapovi, kuke (sovice) i rakovice, te rijetki puževi tritonova truba, prugasta mitra i puž bačvaš. Područje je također izuzetno bogato plavom ribom, dok su među pridnenim vrstama najzastupljenije škarpine, kirnje, zubaci i kantari. Takođjer nađu se tu i tune, gofovi, te sabljani.
U otvorenim vodama ovog područja često se mogu vidjeti nekoliko vrsta dupina – kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops truncatus) i glavati dupin (Grampus griseus), te kornjače – glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas).
Na osamljenim hridima špilje Medjedine nekoć je obitavala i sredozemna medvjedica (Monachus monachus), no poneki susreti otočana s bivšom stanarkom gaje nadu u njezin povratak.

Morska flora
Krunski dragulji Lastovskog otočja skriveni su u njegovom podmorju, staništu 248 vrsta morske flore. Kamenito dno obilno je pokriveno fotofilnim algama, dok plićake prekrivaju zajednice morske cvjetnice (Posidonia oceanica), biljke s popisa teško ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
Skrivena luka iznimno je rijetko stanište zelene alge Caulerpa prolifera jedine autohtone kaulerpe u Jadranu.

Lastovsko otočje – legende
Brojne su legende vezane za Lastovo, te svaki stanovnik ovog otoka ima svoju priču. Ovo su neke od njih…
- postoji vjerovanje da je u naselju Ubli, danas na mjestu arheološke iskopine starokršćanske bazilike sv. Petra, pokopano 12 zlatnih kipova apostola
- u prošlosti na Lastovu stanovništvo nije sadilo stabla oraha, jer je postojalo vjerovanje da se pod orahom skupljaju vještice, a omiljen je bio bijeli luk – lijek za sve vrste uroka
- vještice im ˝nisu dale mira˝ na mjestima gdje se put račva na tri dijela – tamo im je bilo okupljalište, no u Rači špilji čiji je hodnik dopirao do mora obitavale su vile
- ni vampiri nisu bili rijetki gosti, epidemiju trovanja hranom stanovništvo pripisuje njima
- ispred čije kuće palma raste – obiteljska loza se gasi
- Legenda o Glavatu – Zeus, grčki bog, poslao je svog izaslanika, da pronađe najljepši otok na svijetu. Nakon duge potrage, izaslanik je ostao na tom mjestu nemogavši se odlučiti, te tamo još uvijek stoji među otocima Lastovo, Korčula i Mljet. Okamenjen.

Napomena: tekst & foto preuzet sa stranice JU PP Lastovsko otočje

[Prikaži kao slideshow]